Dostupno

U etno kući Torlaci možete oganizovati proslave. Kuća takođe pruza usluge lovnog i poslovnog turizma. 15 eura noćenje sa doručkom. 40 eura pun pansion u zavisnosti dužine boravka i veličina grupa i vrsta dodatnih usluga

Opšte informacije

Etno kuća Torlaci je okružena šumom na imanju površine oko 1ha, etno kuća Torlaci je jedinstveni etno ambijent. Idealno mesto za poslovni, porodični ili lovni odmor. Objekat nudi bazen, salu za sastanke, restoran, kuhinju, najbolja lokalna vina, terensko vozilo.

Etno kuća Torlaci se nalazi u kotlini Grbulovačkog potoka na imanju površine oko 1 ha, koje se sastoji od objekata, livade, voćnjaka, brežuljaka i mini-jezerca, što sve čini jedan jedinstveni i atraktivni etno-ambijent.

Od objekata sadrži: Restoran, kapaciteta do 60 osoba;

Tri konaka: ČAKMARA, TLAKANA i AMBAR-APARTMANI, kapaciteta od ukupno 30 ležajeva;

Otvorena terasa, kapaciteta oko 100 osoba;

Sala za sastanke i doručak, kapaciteta oko 30 osoba;

Etno-KUJNA za iznajmljivanje;

Recepcija;

Zatvoreni i otvoreni parking prostor;

Prateći objekti: kuhinja, kotlarnica, vešernica, radionica, šupa-garaža za terenska vozila i štenara.

Kućni ljubimci

Objekat sadrzi boksove za pse.

Smeštaj sadrži

  • Bazen
  • Etažno kupatilo
  • Fitnes / Teretana
  • Frižider u sobi
  • Internet
  • Iznajmljivanje bicikla
  • Kućni ljubimci
  • Kupatilo u sobi
  • Parking
  • Restoran
  • Sala za sastanke / prezentacije

Jakovac

Jakovac

Jakovac je selo zbijenog tipa. Pruža se u dužinu dolinom Saravskog Potoka. Gornji deo sela zove se Gornji Kraj a donji – Donji Kraj. Pojedini krajeva se nazivaju po imenima porodica koje u njima stanuju. Od sela su izdvojeni ovi krajevi: Šumak, Grbulovci, Mala Reka i Čuturilo. Šumak je udaljen 4, Grbulovci 3 a Mala Reka 5 kilometara.

Jakovac je dobilo ime po osnivaču sela, dedi Jakovu. Kada se ono ovde premestilo sa Jelašničke Reke dobilo je službeno ime Novi Jakovac, ali je docnije preovladalo staro ime – Jakovac.

Ogromna većina jakovačkog stanovništva su starinci, „ćutuklije“. Skoro celo selo vodi poreklo od nekoga deda Jakova, za koga se priča da se doselio iz Drvnika u Zaglavku. Postoje dva tumačenja njegovog dolaska ovde; zbog teškog žiota ili sukoba sa seoskim subašom. Naselio se na Jelašničkoj Reci, 4-5 kilometara iznad Jelašnice. Tu se, živeći u šumi, toliko namnožila deda-Jakovljeva porodica da je obrazovala zasebno selo, koje dobije ime po osnivaču sela – Jakovac. To je moralo biti davno, jer prema jednom zapisu na drvenom krstu zavetine đurđevdanske, selo uveliko postojalo 1783. godine na tom mestu.

Nakon oslobođenja ovih krajeva od Turaka, 1833. godine, selo se počelo naglo premeštati u timočku dolinu, na današnje mesto. Gore su im bile šume, gradine i vodenice a dole, u Timoku, sva zemlja za obrađivanje. U Timoku su im bile pojate na kojima su boravili samo za vreme radova na njivama. Kako je staro selo bilo dosta udaljeno a pri tome i putevi bili vrlo rđavi, to se Jakovčani počeli seliti na svoje pojate i stvarati selo. Vlasti su se tome protivile, ali kako je celo selo navalilo da se seli, vlasti su na kraju morale popustiti i priznati službeno preseljenje sela. To je učinjeno 1866. godine i selo je dobilo ime Novi Jakovac.

Danas se mesto gde je ranije bio Jakovac zove Staro Selo. I danas su u Starom Selu jakovačke gradine, jer tamo ima vode u izobilju, pošto Jelašnička Reka nikada ne presušuje. One su raspoređene isto kako su i kuće i imanja pojedinih Jakovčana bile ovde ranije postojale. Svaka vodenica ima i danas sopstvenike one iste porodice koje su i ranije bili njihovi vlasnici. Porodice sa više stoke ovde i danas imaju svoje pojate sa stočarenje preko cele godine. Najlepši voćnjaci jakovački su i danas u Starom Selu. Stari ljudi pričaju da je Jakovac pod Turcima davao obor-kneza.
Da skoro celo selo ima isto poreklo vidi se po tome što sve starinačke porodice slave istu slave – Sv. Đorđe (Đurđic) a preslavljaju Đurđevdan, koji selo preslavlja tri dana, kao i slavu Đurđic.
Stariji ljudi kazuju da su se za vreme Prvog ustanka mnoge porodice iselile u Šumadiju ili Moravu, odakle su se neke, posle oslobođenja Timočke Krajine, vratili na svoja ognjišta.


Saznaj više